FAQ

FAQ
PRONALAZENJE DONATORA I PISANJE PREDLOGA PROJEKTA
jun 2014.

Q: Kako da se NVO koja je relativno ''mlada'' kao samostalna organizacija ''probije'' do takvih (velikih) poziva?
A: Ja to vidim kao obrazovanje. Prvo zavrsim osnovnu skolu, pa srednju, pa dalje …
EU grantovi su nivo magistarskog rada. Cak i ako imas dobar projekat koji odgovara na problem, bez nekoliko godina rada i osvarenih projekata donator tvoju organizaciju  jednostavno vidi kao suvise veliki rizik.

Q: Da li postoji neki sajt i ako postoji gde može da se vidi ko je sve bio finansiran za određene EU fondove na primer pod kategorijama zdravlje, mladi, ljudska prava?
A: Na sajtu EU delegacije (ambasade) u Beogradu su svi projekti koji su finansirani, a mislim da eudel i euinfo centar ima interaktivnu mapu koja je punjena samo da 2011.

Q: Da li je realnije da jedna organizacija koja nikada do sada nije pisala za EU fondove, da bude nosilac ili partner na projektu? 
A: Osvajanje EU granta je po meni prelazak u prvu ligu organizacija. Vidim da dobre organizacije prvo postaju partneri vecim, i tako ucestvuju u EU projektima i polako uce pravila. Biti partner je odlicno ali morate biti izabrani od nosioca projekta.
Kasnije te organizacije zele da budu nosioci projekta i one konkurisu kod EU. To vec ide malo teze posto veliki donatori pokusavaju da smanje svoj rizik i jako su strogi pri izboru. Nesto kao banka kojoj je posao da da kredit, ali ne zeli bas svakome da ga da.

Q: Koje bi savete dao mladima koji pišu projektne predloge za strane donatore? Koji donatori su trenutno aktuelni i koje su to nijanse u pisanju koje određuju bodovanje projekata kod određenih donatora?
A: Ovo je vazno, jer predlog projekta nije dovoljan. Ja gledam na osvajanje donacije kao na zongliranje 3 loptice.
1. loptica je ugled i kvalitet organizacije koja trazi,
2. loptica je dobar i dobro napisan predlog projekta u skladu sa konkursom,
3. loptica je da ste bolji od konkurencije.
Tek kada su sve 3 loptice u vazduhu (duze ili krace vreme) osvajate donaciju.

Q: Kako poceti i uci u te vode?
A: Citajte mnogo. Gledajte sta drugi koji su slicni vama rade i sta su radili ranije. U zemlji, u regionu, u Evropi. Ja verujem da projekat ne moze da se prepise posto je svaka organizacija drugacija i sve se desava u funkciji vremena.

Q: Ko bi mogao biti sufinansijer Fondaciji koja bi finasirala organsku proizvodnju?
A: Donator u principu zeli da resi jedan, njemu lako razumljiv problem. Finansiranje organske proizvodnje hrane strani donatori ne vide kao problem. Zato bi ja to upakovao kao resavanje jednog akutnog drusvenog problema (zaposljavanje clanova grupe u riziku) koji treba da se resi preko organske proizvodnje. Za donatora je najvaznije da mu jasno objasnite kako resavate problem. Uspesne organizacije ne traze pare, nego pozivaju donatora da im se pridruzi u resavanju problema.

Q: Moja je ideja je da se osnuje internacionalna organizacija koja ce funkcionisati kao mreza u regionu Jugoistocne Evrope koja ce se baviti volonterizmom u sportu i kulturi. Stupili smo u kontakt sa kolegama i u procesu smo potpisivanja sporazuma o saradnji na ovom projektu sa kolegama iz 14 drzava ovog regiona. Sada nam je potreban budzet za odrzavanje konstitucionalne konferencije, koja treba da bude u Beogradu, kako bi i sediste organizacije bilo ovde. Molim za dalje smernice.
A: Meni je tesko da odgovorim na to pitanje. Ima preko 100 aktivnih donatora koji tacno znaju sta hoce da postignu. Ako cekate da nadjete pravog donatora za vas projekat - to se nikada nece desiti. Iskustvo kaze da treba uloziti mnogo rada i izabrati od tih 100 donatira najboljih 10 za vasu organizaciju. Posle toga treba prilagoditi vas projekat donatorima i pokusati da osvojite donaciju.

Q: Kako razviti stil pisanja projekata? Na sta obratiti paznju?
A: To jeste vazno ali samo za jako dobre organizacije. Vecina, tj. 90% organizacija, prave pocetnicke greske. Pitanje stila je, za mene, da govorite jezik donatora cime pokazujete da delite njegove vrednosti, Da pisete jako jednostavno - nivo 7. razred osnovne skole, i da budete jako kratki i konkretni.
Najveci majstori koje znam uz sve to i pricaju pricu onome koji cita predlog projekta, sve sa zapletom, likovima i sl.

Q: Gde da nadjem informacije o donatorima? Kao i da li je ok da pokušam sa istim da razvijem saradnju pre samog predloga projekta - pišem o ideji, potrebama i slično?
A: Izvori informacija o donatorima:
Internet
Dnevna štampa, sive publikacije
Kancelarije donatora: konkursi, izveštaji, koordinatorka
Vama srodne organizacije
Predstavite se pre nego sto trazite, ali indirektno:
mediji pisu o vama,
vasi nastupi na javnim dogadjajima,
vase ucesce u partnerstvima,
vas koristan sadrzaj na internetu, pokazite da ste ekspert u polju kojim se bavite i (najvaznije) kako pomazete drugima. Na ovaj nacin ce se donatori informisati o vasoj organizaciji, zato sto neveruju u ono sto sami pisemo o sebi.

A: Kada prvi put konkurisete da li da konkurisete kod opstina ili prvo saradjujete sa partnerima
Q: Sredstva je toliko tesko dobiti pa je moj savet da konkurisete na svaki konkurs gde mislite da imate realnu sansu.  Partnerstva su dobar nacin da se pocne. Ali isto tako puno citajte sta rade organizacije koje su slicne vasoj, i to ne samo u zemlji nego i u regionu.

Q: Da li bi trebalo ili ne, uz sve potrebne dokumente koji su tražili, poslati još neki dodatni dopis, pozdravno pismo, skicu matricu našeg rada/razmišljanja ili slično tome ?
A: Zavisi ko je donator i koliko ga poznajete. Drzava ili opstina kao donator nije mnogo potresena vasim dodatnim materijalom. Ali zato fondacija - koja iskreno veruje da sama naporno radi da bi svet ucinila boljim - jeste impresionirana ako posaljete na primer 3 preporuke koje su inteligentno napisane od strane priznatih autoriteta u vasem polju rada, ili od korisnika vasih usluga, ili od lidera vase zajednice, koje govore o tome koliko je rad vase organizacije vazan i koristan.

Q: Da li određeni donatori vrednuju kada ih zovu NVO ili im šalju mejlove ili pre roka podnošenja projekta ili do objave rezultata? Treba li to raditi ili izbegavati?
A: Donatori imaju svoje probleme i obicno ne misle nista o vasoj organizaciji. Ako je posao koordinatoru da odgovara na vasa pitanja to ce i ciniti ali to nece uticati na ocenjivanje projekta.

Q: Da li postoje fondovi koji daju sredstva iz oblasti zasite nematerijalnog kulturnog nasledja, tj prosto receno - za projekte terenskog instrazivanja muzickog i igrackog nasledja, te za projekte popularizacije tradicionalnih vestina (sviranja, pravljenja instrumenata) - radionice i festivale....osim ministarstva?
A: Molio sam vas, i opet molim, da mi ne postavljate ovako konkretna pitanja.
Evo sta mogu da podelim: Ako cekate da dodje konkurs za nesto jako konkretno, nikada ga necete docekati. Zato je vazno da ulozite malo vremena i razumete zasto donatori daju novac, kome su dali ranije, i kako donose odluke o davanju.
Donatori vole da resavaju ono sto oni (a ne mi) vide kao jedan drustveni problem. Ma kolimo mi mislili da je to cime se bavimo vazno i da je veliki problem, donatori ne moraju da misle isto. Vecina donatora jasno napisu koji su drustveni problem spremni da resavaju. Nas posao je da pokusamo da svoj projekat prilagodimo zahtevima ili prioritetima donatora i da na taj nacin osvojimo sredstva za svoj dalji rad.
Jos jedna vazna stvar je da donatore ne interesuje mnogo problemi koje organizacija koja trazi ima. Oni veruju da nasa organizacija radi za opste dobro i da postoje ljudi koji su korisnici nasih usluga i zbog kojih nasa organizacija i postoji. Moramo prilikom predstavljanja nase organizacije pokazati da jako dobro znamo zbog koga nasa organizacija postoji, pa onda i dobrobit koju nasi korisnici ili klijenti imaju od rada nase organizacije.

Q: Kako najbolje doći do donatora koji finansiraju programe organizacija? I kako doći do toga da ceo program organizacije, recimo za period od godinu, dve, bude finansiran?
A: Najbolji nacin da dodjete do donatora je da budete najbolji u necemu vaznom za vasu zajednicu– i onda ce donatori naci vas. Drugi nacin je da predstavite donatoru svoj rad pre trazenja. Donatori retko daju donaciju organizaciji za koju nikada ranije nicu culi.
Drugi deo pitanja nisam siguran da razumem. Ja razlikujem program organizacije – na primer omladinski program organizacije za ljudska prava - od projekta organizacije. Donatori finansiraju projekte a skoro nikad programe orgzanizacija.

Q: Da li mozda znate donatore koji daju operativne grantove za funkcionisanje organizacije. Clan sam asocijacije koja ima 86 clanova iz 86 gradova ali nam veliki problem stvaraju operativni troskovi, sastanci, putni troskovi i sl.
A: Jako je tesko naci donatora koji je spreman da umesto programa organizacije, finansira sam rad organizacije, mreze ili asocijacije. To znaci da misli da je ta organizacija jako vazna, da se uklapa u donatorov pogled na svet i da u nju ima potpuno poverenje.
Mislim da je to danas skoro nemoguce. Mozda moze za stare organizacije koje su deset godina uspesno saradjivale sa jednim donatorom.
Morate sebi prvo priznati da ono sto je vama vazno, donatoru ne mora biti vazno. Ali zato mozete napisati projekat “Redovne aktivnosti organizacije XY za 2015. godinu” i poslati ga dobro izabranom donatoru.
Drugo resenje, kojem pribegavaju velike i jake organizacije, jeste da se angazuje tzv. direktor razvoja. Osoba koja je jako iskusna i dobra u trazenju i koja samo to radi. 8 sati dnevno, 40 sati nedeljno, 22 dana mesecno… Takvu osobu je tesko naci, i obicno zahteva da odmah i redovno bude placena za svoj rad, posto obicno ima mnogo posla.

Q: Koji donatori podržavaju uspostavljanje i razvoj javno-privatnih pratnerstva u cilju rešavanja problema lokalne zajednice?
A: Javno-privatna pratnerstva je moderan i pozeljan ternin. U praksi je skoro nemoguc posto ne postoji isti nivo motivacije za rad. Prakticno svi veliki donatori (strane drzave) zele da poprave nasu drzavu i vide ovakvu saradnju kao nesto dobro i pozeljno.

Q: Koji donatori finasiraju uređenje/renoviranje nekog prostora koji bi bio namenjen mladima koji se bave kreativnom industrijom (edukaciju, promociju proizvoda...).
A: Ne znam. Ali vam mogu dati odgovor na pitanje "Kako pronaci svog donatora?"
Mnogo rada, nema precica da ja znam
Istraživanje programskih interesa donatora
Istorija davanja: Kome su ranije dali
Nemojte pisati svim donatorima. To će sniziti kredibilnost vaše organizacije
Identifikujete samo nekoliko donatora koji imaju interese koji su u skladu sa ciljevima vaše organizacije. Savet - napravite listu od 10 najboljih za vas, pa citajte dalje i napravite listu od 4.
Razumite mehanizam dodele donacije, ima samo 2 – za konkurs i za fondacije koje ne raspisuju konkurs. Sve pise na internetu, samo treba procitati. Ako razumete ko ce ocenjivati vas predlog, bicete bolji od konkurencije.
Ako imate vremena pogledajte sve donatore koji rade u Srbiji na adresi http://civilnodrustvo.gov.rs/.../Vodi%C4%8D-2014-final.pdf i napravite listu od 10 donatora koji su najbolji za vasu organizaciju.
Ako imate jos vremena pogledajte sve konkurse u poslednjih 12 meseci http://kalendardonatora.blogspot.com/p/kalendar-donatora-otvoreno-do-juna-2016_6.html i napravite svoj godisnji plan osvajanja donacija.
Iskusni aktivisti znaju da se neki konkursi ponavljaju a drugi su raspisani samo jednom. Na ovaj nacin – prateci stare konkurse - mozemo da petpostavimo da ce, na primer, EIDHR konkurs biti raspisan ovog leta, da nadjemo partnere i da se pripremimo na vreme iako konkurs nije raspisan.

Q: Da li komisija čita ceo predlog projekta ili prvo kreću sa čitanjem budžeta ili nešto drugo?
A: Moje je iskustvo da se ne cita uvek ceo predlog projekta. Na zalost obicno ne citaju ono sto mi mislimo da je najbolji deo naseg predloga projekta, nego ono sto je donatorima vazno. Kada je konkurs za javna sredstva (drzava) projekat se obicno boduje, a kada je za privatna sredstva (fondacija) koordinator pravi sazetak i daje preporuku za clanove upravnog odbora, koji citaju, diskutuju i odlucuju.
Budzet je vazan i dobro napisan budzet jasno govori sta ce projekat postici cak i ako se ne procita ceo predlog projekta.